Vissignanun, Vicinius, Guissignanus, Visignano – ime Višnjan vjerojatno potječe od latinske riječi Vicinianus što znači u blizini jer je Višnjan u prošlosti bio najbliži posjed Poreča. Najstariji pisani dokument u kojem mu se spominje ime je akt po kojemu su se određivale granice posjeda Sv. Maura iz 1003. godine.
Na području sela Strpačići, 1 km od Višnjana, pronađene su bakrene naušnice i igle iz brončanog doba. Od 2000. do 1000. godine pr. Krista naseljavaju se Iliri, a kasnije i Kelti. Stvorena je državica Istra sa središnjicom u Nesazium (Vizace). Ostaci iz tog razdoblja postoje na brežuljku Montenes (montenes na keltskom znači „lijepa uzvisina“) u blizini Višnjana. Vrijedni pronalasci raznog keramičkog posuđa kao i drugi ostaci iz tog razdoblja, pronađeni su i u samom Višnjanu. Zapadno od Višnjana nalazilo se u antici i srednjem vijeku poznato naselje Dilian sa samostanom i crkvom sv. Mihovila iz 11. st.
Oko 170. godine prije naše ere nastaje opsada Vizace od strane Rimljana time Istra postaje dio desete Italske provincije, a Rimsko gospodarenje Istrom prestaje 476. godine poslije nove ere.
Uslijedilo je ostrogotsko doba, te od 539. do 751. godine ovim krajem vlada Bizant, slijede Langobardi koji poluotok uzdižu u rang vojvodstva. Godine 771. Karlo Veliki je porazivši Langobarde zemlju raskomadao u feude.
Motovun, u čiju je jurisdikciju u to vrijeme spadalo šire područje Višnjana, 1278. godine predaje se u ruke Sv. Marku te tako ovo područje vezuje svoju sudbinu uz Mletačku Republiku sve do njezinog kraja. Višnjan je administrativno pripadao Motovunu sve do 1847. godine kada postaje samostalna općina.
U doba vladavine Bečkog dvora jačaju gradovi u koje se slijevaju velike količine poljoprivrednih proizvoda, a Višnjanština je sa svojim agrarom uključena u te tokove. Mijenja se socijalna struktura stanovništva, nastaju bolji ekonomski uvjeti. Čitavo područje Višnjana doživljava svoju ekonomsku i kulturnu renesansu.